Zaštita na radu je sustav pravila, načela, mjera, postupaka i aktivnosti, čijom se organiziranom primjenom ostvaruje i unaprjeđuje sigurnosti i zaštita zdravlja na radu, s ciljem sprječavanja rizika na radu, ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi s radom te ostalih materijalnih i nematerijalnih šteta na radu i u vezi s radom.
Poslodavac je odgovoran za organizaciju i provedbu zaštite na radu.
Zaštita na radu kao sustavno organizirano djelovanje sastavni je dio organizacije rada i izvođenja radnog postupka, koje poslodavac ostvaruje primjenom osnovnih, posebnih i priznatih pravila zaštite na radu u skladu s općim načelima prevencije.
Pri obavljanju poslova prvenstveno se primjenjuju osnovna pravila zaštite na radu kojima se uklanja ili smanjuje opasnost na sredstvima rada, a sadrže zahtjeve kojima mora udovoljavati sredstvo rada kada je u uporabi, a naročito glede: zaštite od mehaničkih opasnosti, zaštite od udara električne struje, sprečavanja nastanka požara i eksplozije, osiguranja mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine, osiguranja potrebne radne površine i radnog prostora, osiguranja potrebnih puteva za prolaz, prijevoz i evakuaciju radnika, osiguranja čistoće, propisane temperature i vlažnosti zraka, ograničenja brzine strujanja zraka, osiguranja propisane rasvjete, zaštite od buke i vibracija, zaštite od štetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja, zaštite od fizikalnih, kemijskih i bioloških štetnih djelovanja, zaštite od prekomjernih napora, zaštite od elektromagnetskog i ostalog zračenja, te osiguranja prostorija i uređaja za osobnu higijenu.
Ako se rizici za sigurnost i zdravlje radnika ne mogu ukloniti ili se mogu samo djelomično ukloniti primjenom osnovnih pravila zaštite na radu, dodatno se primjenjuju posebna pravila zaštite na radu koja se odnose na radnike, način obavljanja poslova i radne postupke.
Posebna pravila zaštite na radu sadrže zahtjeve glede dobi, spola, završenog stručnog obrazovanja i drugih oblika osposobljavanja i usavršavanja za rad, zdravstvenog stanja, tjelesnog stanja, psihofizioloških i psihičkih sposobnosti, kojima radnici moraju udovoljavati pri obavljanju poslova s posebnim uvjetima rada, organizacijom radnog vremena i korištenjem odmora, načinom korištenja odgovarajuće osobne zaštitne opreme, posebnim postupcima pri uporabi odnosno izloženosti fizikalnim štetnostima, opasnim kemikalijama, odnosno biološkim štetnostima, postavljanjem sigurnosnih znakova kojima se daje informacija ili uputa, uputama o radnim postupcima i načinu obavljanja poslova, posebno glede trajanja posla, obavljanja jednoličnog rada i rada po učinku u određenom vremenu (normirani rad) te izloženosti radnika drugim naporima na radu ili u vezi s radom, postupcima s ozlijeđenim ili oboljelim radnikom do pružanja hitne medicinske pomoći, odnosno do prijma u zdravstvenu ustanovu.
Poslodavac je obvezan, uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu, procjenjivati rizike za život i zdravlje radnika i osoba na radu, na način da ima izrađenu procjenu rizika, te da ju kontinuirano ažurira.
Procjena rizika je osnovni dokument zaštite na radu kod poslodavca i polazište za provedbu zaštite na radu.
Poslodavac je obvezan na temelju procjene rizika osposobiti sve radnike za rad na siguran način.
Poslodavac je obvezan, prema pravilima zaštite na radu, posebnim propisima, odnosno uputama proizvođača, obavljati preglede i ispitivanja sredstava rada koja se koriste, radi utvrđivanja jesu li na njima primijenjena pravila zaštite na radu i jesu li zbog nastalih promjena tijekom njihove uporabe ugroženi sigurnost i zdravlje radnika.
Poslodavac je obvezan osigurati da sredstva rada u uporabi budu u svakom trenutku sigurna, održavana, prilagođena za rad i u ispravnom stanju te da se koriste u skladu s pravilima zaštite na radu, tehničkim propisima i uputama proizvođača.
Poslodavac je obvezan procijeniti rizike i osigurati zaštitu zdravlja i sigurnost radnika izloženih fizikalnim, kemijskim i biološkim štetnim djelovanjima na radu i ispitivati radni okoliš na mjestu rada.
Poslodavac može, pod uvjetima određenim Zakonom o zaštiti na radu, obavljanje poslova zaštite na radu ugovoriti i s trgovačkim društvom ovlaštenim za obavljanje poslova zaštite na radu.
Buka je veliki problem današnjice, kako u svakodnevnom životu tako i na radnom mjestu. Buka može višestruko negativno uzrokovati loše posljedice na zdravlje (poput trajnog gubitka sluha, utjecati na manjak sna tijekom noći i odmora, utjecati na mogućnost obavljanja posla i proizvodnost rada te općenito smanjiti kvalitetu života). Izloženost čovjeka buci je vjerojatno najčešći čimbenik onečišćenja okoliša u većim gradovima i sredinama. Oštećenje sluha bukom je najčešća profesionalna bolest kako u Europi tako i kod nas.
Iz tog razloga je potrebno boriti se protiv buke svim dostupnim tehničkim mjerama. Danas postoje normirane metode za mjerenja, propisani su kriteriji za ocjenjivanje, te postoje sofisticirani mjerni instrumenti za mjerenje razina buke kao i programska rješenja za prezentaciju rezultata mjerenja.
Temeljem Zakona o zaštiti od buke, Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke s obzirom na vrstu izvora buke, vrijeme i mjesto nastanka te hrvatskih i međunarodnih normi kao ovlaštena pravna osoba Ministarstva zdravlja obavljamo:
- mjerenje i ocjenjivanje buke okoliša
- terenska mjerenja zračne zvučne izolacije zgrada i građevnih elemenata
- terenska mjerenja udarne zvučne izolacije zgrada i građevnih elemenata
- terenska mjerenja zvučne izolacije fasada zgrada
- mjerenja buke na radu i određivanje izloženosti buci radnika
- mjerenja zvučne snage i zvučne energije izvora zvuka
Akustička ispitivanja provodimo od 1991. godine, te Vam nakon dugogodišnjeg iskustva naš tim stručnjaka može ponuditi cjelovito rješenje svakog problema s područja akustike, zaštite od buke i uspostave sustava upravljanja bukom okoliša.
Kada je potrebno obaviti mjerenja buke?
Mjerenja buke u okolišu obavljamo za:
- potrebe ishođenja minimalno tehničkih uvjeta ugostiteljskih objekata (caffee barovi, noćni barovi, noćni klubovi, restorani, objekti brze prehrane i slično)
- potrebe ishođenja minimalno tehničkih uvjeta zdravstvenih objekata (liječničke ordinacije, ljekarne, laboratoriji i slično)
- potrebe tehničkih pregleda nakon izgradnje i puštanja u promet (stambenih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada, poslovnih zgrada, industrijskih pogona, novih cestovnih ili željezničkih koridora i slično)
- za potrebe redovnih i izvanrednih nadzora Sanitarne inspekcije - Državni inspektorat Republike Hrvatske (prijave građana)
- na zahtjev građana
Kada je potrebno obaviti mjerenja zvučne izolacije građevina i građevnih elemenata?
Mjerenja zvučne izolacije obavljamo za:
- potrebe ishođenja minimalno tehničkih uvjeta ugostiteljskih objekata (caffee barovi, noćni barovi, noćni klubovi, restorani, objekti brze prehrane i slično)
- potrebe tehničkih pregleda nakon izgradnje i puštanja u promet (stambenih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada, poslovnih zgrada, industrijskih pogona, zidova za zaštitu od buke na cestovnim i željezničkim koridorima i slično)
- za potrebe redovnih i izvanrednih nadzora Sanitarne inspekcije - Državni inspektorat Republike Hrvatske (prijave građana)
- na zahtjev građana
Kada je potrebno obaviti mjerenja buke na radu i određivanje izloženosti buci radnika?
Mjerenja buke na radu obavljamo za poslodavce koji znaju ili sumnjaju na povišene razine buke na radnim mjestima unutar svojih djelatnosti kako bi se na adekvatan način radnika zaštitilo od izloženosti buci primjenom osobnih zaštitnih sredstava ili primjenom drugih sredstava za snižavanje razina buke.
Kada je potrebno obaviti mjerenja zvučne snage i zvučne energije izvora zvuka?
Mjerenja zvučne snage i zvučne energije izvora zvuka pretežno obavljamo za proizvođače opreme koji istu stavljaju na tržište. Deklarirana zvučna snaga izvora podatak je koji krajnjem korisniku daje potrebne informacije prije ugradnje ili korištenja opreme o može bitnim prekoračenjima razina buke u okolišu ili buke na radnom mjestu.
Mjerna oprema:
- za terenska mjerenja buke sukladno zahtjevima normiranih metoda i nacionalnih propisa koristimo zvukomjere klase točnosti 1
- za interne provjere zvukomjera prije i nakon mjerenja koristimo zvučne umjerivače (kalibratore) klase točnosti 1
- za terenska mjerenja zvučne izolacije građevina i građevnih elemenata osim zvukomjera koristimo potrebnu opremu (pojačalo; izvor zračnog zvuka – dodekaedralni zvučnik te usmjereni zvučnik za fasade; normirani izvor udarnog zvuka - tapkalica)
- za potrebe akreditiranih mjerenja buke cestovnog prometa koristimo sustave za brojanje vozila, kategorizaciju vozila (laka, srednje teška i teška vozila) te mjerenje brzine prometa
- za potrebe akreditiranih mjerenja buke koristimo meteorološku stanicu za kontrolu meteoroloških uvjeta tijekom mjerenja (visina mjerenja 10 m iznad tla)
Pregled akreditiranih metoda iz područja akustičkih ispitivanja:
HRN ISO 1996-2:2017
Buka okoliša - Mjerenje i ocjenjivanje buke okoliša (ISO 1996-2:2017)
uz primjenu norme HRN ISO 1996-1:2016 (ISO 1996-1:2016)
HRN EN ISO 16283-1:2014
Zvučna izolacija u zgradama i građevnih dijelova zgrada - Terensko mjerenje zračne zvučne izolacije (ISO 16283-1:2014; EN ISO 16283-1:2014)
uz primjenu norme HRN EN ISO 717-1:2013 (ISO 717-1:2013; EN ISO 717-1:2013) + Amandman HRN ISO 16283-1:2014/A1 (ISO 16283-1:2014/Amd 1:2017; EN ISO 16283-1:2014/A1:2017)
HRN EN ISO 16283-2:2018
Zvučna izolacija u zgradama i građevnih dijelova zgrada – Terensko mjerenje udarne zvučne izolacije (ISO 16283-2:2018; EN ISO 16283-2:2018)
uz primjenu norme HRN EN ISO 717-2:2013 (ISO 717-2:2013; EN ISO 717-2:2013)
HRN EN ISO 16283-3:2016
Zvučna izolacija u zgradama i građevnih dijelova zgrada - Terensko mjerenje zvučne izolacije fasada (ISO 16283-3:2016; EN ISO 16283-3:2016)
uz primjenu norme HRN EN ISO 717-1:2013 (ISO 717-1:2013; EN ISO 717-1:2013)
HRN EN ISO 9612:2010
Buka na radu – Mjerenje buke na radu i određivanje izloženosti buci (ISO 9612:2009; EN ISO 9612:2009)
HRN EN ISO 3744:2011
Zvučna snaga i zvučna energija izvora buke - Određivanje razina zvučne snage i zvučne energetske razine izvora buke mjerenjem zvučnoga tlaka (ISO 3744:2010; EN ISO 3744:2010)
Požar je samopodržavajući proces gorenja koji se nekontrolirano širi u prostoru.
Gorenje je brza kemijska reakcija neke tvari s oksidansom, najčešće s kisikom iz zraka, u kojoj nastaju produkti gorenja te se oslobađa toplina, plamen i svjetlost.
Tehnološka eksplozija je naglo širenje plinova uslijed gorenja ili druge kemijske reakcije.
Požarni rizik je vjerojatnost nastanka požara u danim procesima ili stanjima.
Ugroženost od požara je potencijalna opasnost od požara za zdravlje ili život ljudi i materijalnih dobara.
Otpornost na požar je sposobnost dijela građevine da kroz određeno vrijeme ispunjava zahtijevanu nosivost (R) i/ili cjelovitost (E) i/ili toplinsku izolaciju (I) i/ili drugo očekivano svojstvo, kako je propisano normom o ispitivanju otpornosti na požar.
Reakcija na požar je doprinos materijala razvoju požara uslijed vlastite razgradnje do koje dolazi izlaganjem tog materijala određenim ispitnim uvjetima.
Neposredna opasnost je stanje visokog požarnog rizika, koje može u bliskoj budućnosti dovesti do požara.
Evakuacijski put iz građevine je posebno projektiran i izveden put koji vodi od bilo koje točke u građevini do vanjskog prostora ili sigurnog prostora u građevini, čije značajke (otpornost i reakcija na požar, širina, visina, označavanje, protupanična rasvjeta i dr.) omogućuju da osobe zatečene u požaru mogu sigurno (samostalno ili uz pomoć spasitelja) napustiti građevinu.
Svaka fizička i pravna osoba, tijelo državne vlasti te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su djelovati na način kojim se ne može izazvati požar.
Svaka fizička i pravna osoba, tijela državne vlasti te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su provoditi mjere zaštite od požara utvrđene odredbama Zakona o zaštiti od požara i drugim propisima donesenim na temelju njega, planovima i procjenama ugroženosti od požara, odlukama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugim općim aktima iz područja zaštite od požara.
Svaka fizička i pravna osoba odgovorna je za neprovođenje mjera zaštite od požara, izazivanje požara, kao i za posljedice koje iz toga nastanu sukladno odredbama Zakona o zaštiti od požara i odlukama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Vlasnici, odnosno korisnici građevina i drugih nekretnina te prostora, odnosno upravitelji zgrada dužni su:
– osigurati provedbu mjera propisanih Zakonom o zaštiti od požara, propisima donesenim na temelju Zakona o zaštiti od požara te drugim propisima, planovima, aktima i odlukama iz zaštite od požara na njihovom području i/ili vlasništvu,
– poduzimati mjere za smanjenje opasnosti od nastanka i širenja požara, kao i mjera za unapređenje stanja zaštite od požara na svom vlasništvu uzimajući u obzir ugroženost i stanje zaštite od požara,
– posjedovati vozila, uređaje, opremu, alat i sredstva za dojavu, gašenje i sprječavanje širenja požara na svom vlasništvu, odnosno na svom području u količinama, vrsti i na mjestima kako je utvrđeno posebnim propisima te procjenama i planovima zaštite od požara.
Svatko ima pravo i obvezu biti upoznat s opasnostima od požara na mjestu gdje boravi ili radi.
Radi osiguranja pravodobne i učinkovite zaštite od požara jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe organiziraju osposobljavanje pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje početnih požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom prema posebnim propisima.
Svatko tko primijeti neposrednu opasnost od nastanka požara ili požar odmah će sukladno svojim psihofizičkim sposobnostima pristupiti otklanjanju opasnosti, odnosno gašenju požara, vodeći pri tome računa da ne dovede u opasnost sebe ili drugu osobu.
Ukoliko osoba nije uspjela otkloniti opasnosti, odnosno ugasiti požar, dužna je obavijestiti Centar 112, najbližu vatrogasnu postrojbu ili policiju, odnosno postupiti prema planu zaštite od požara.
Pravne osobe i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su, na način i pod uvjetima utvrđenim zakonom i propisima donesenim na temelju njega te planovima zaštite od požara, svojim alatom, opremom, tehničkim i prijevoznim sredstvima, a fizičke osobe i svojim radom, sudjelovati u gašenju požara i spašavanju ljudi i imovine ugroženih požarom.
Svaka građevina ili njezin dio, ovisno o svojoj namjeni, mora se tijekom svog trajanja održavati na način da ispunjava bitni zahtjev zaštite od požara.
Svaki prostor ili njegov dio, ovisno o svojoj namjeni, mora se održavati na način da ispunjava propisane mjere zaštite od požara.
Vlasnici, odnosno korisnici građevina, građevinskih dijelova i drugih nekretnina te prostora, odnosno upravitelji zgrada dužni su održavati slobodnima i propisno označenima evakuacijske putove, kao i pristupe vatrogasnim vozilima.
Vlasnici, odnosno korisnici građevina, građevinskih dijelova i drugih nekretnina te prostora, odnosno upravitelji zgrada dužni su posjedovati uređaje, opremu i sredstva za gašenje požara.
Vlasnici, odnosno korisnici građevina, građevinskih dijelova i drugih nekretnina te prostora, odnosno upravitelji zgrada dužni su sukladno propisima, tehničkim normativima, normama i uputama proizvođača održavati u ispravnom stanju postrojenja, uređaje i instalacije električne, plinske, ventilacijske i druge namjene, dimnjake i ložišta, kao i druge uređaje i instalacije, koji mogu prouzročiti nastajanje i širenje požara te o održavanju moraju posjedovati dokumentaciju.
Vlasnik, odnosno korisnik građevina, građevinskih dijelova i drugih nekretnina te prostora, odnosno upravitelji zgrada dužni su održavati prijenosne i prijevozne aparata za gašenje požara, sukladno uputi proizvođača, o čemu mora postojati evidencija.
Ispravnost i funkcionalnost izvedenih stabilnih sustava, uređaja i instalacija za otkrivanje i dojavu te gašenje požara, sustava, uređaja i instalacija za otkrivanje i dojavu prisutnosti zapaljivih plinova i para, kao i drugih ugrađenih sustava, uređaja i instalacija za sprječavanje širenja požara (stabilni sustavi zaštite od požara) provjerava korisnik, sukladno uputi proizvođača, o čemu mora postojati evidencija, a pravna osoba ovlaštena od strane ministra, najmanje jednom godišnje, o čemu se izdaje uvjerenje.
Stabilni sustavi zaštite od požara su :
– sustav za otkrivanje i dojavu požara - skup elemenata, funkcionalno povezanih i neprenosivih (automatski i ručni javljači požara, centrala za dojavu požara, uređaji za signalizaciju požara, uređaji za napajanje i dr.) koji se rabe za otkrivanje i dojavu požara u unaprijed odabranom prostoru; mogu djelovati samostalno ili zajedno sa sustavom za gašenje požara te zaštitnim uređajima i instalacijama za sprječavanje širenja požara i nastajanje eksplozija;
– sustav za gašenje požara - skup elemenata, funkcionalno povezanih i neprenosivih (sustavi za gašenje vodom, pjenom, prahom, plinskim sredstvima i dr.) koji se rabe za gašenje požara; mogu djelovati samostalno ili zajedno sa sustavom za dojavu požara te zaštitnim uređajima i instalacijama za sprječavanje širenja požara i nastajanje eksplozija;
– sustav za otkrivanje i dojavu prisutnosti zapaljivih plinova i para - skup elemenata, funkcionalno povezanih i neprenosivih (mjerna glava, centrala, uređaji signalizacije, napajanje i dr.) koji se rabe za otkrivanje i dojavu prisutnosti zapaljivih plinova i para u unaprijed odabranom prostoru; mogu djelovati samostalno ili zajedno s uređajima i instalacijom za sprječavanje istjecanja opasnih koncentracija zapaljivih plinova i para;
– uređaji i instalacije za sprječavanje širenja požara - skup elemenata, funkcionalno povezanih i neprenosivih (protupožarne zaklopke, protupožarna vrata s uređajem za automatsko zatvaranje, uređaji za odvođenje dima i topline nastalih u požaru i dr.) koji se rabe za sprječavanje nastajanja i širenja požara; mogu djelovati samostalno ili zajedno sa sustavom za dojavu i/ili gašenje požara;
Prvo ispitivanje je provjera ispravnosti sustava koje se obavlja prije stavljanja u uporabu novoizgrađenog odnosno rekonstruiranog sustava.
Periodično ispitivanje je provjera ispravnosti sustava koje se obavlja periodično, u propisanim vremenskim razmacima poslije prvog ispitivanja.
Odobrena projektna dokumentacija je projektna dokumentacija na temelju koje je odobreno građenje odnosno rekonstrukcija sustava sukladno važećim propisima koji uređuju područje gradnje, a iznimno, za postojeće sustave za koje takva dokumentacija ne postoji i/ili se ne pribavlja, izvedbeni projekt izrađen i ovjeren od ovlaštenog projektanta, ili projekt izvedenog stanja s pozitivnim mišljenjem projektanta, izrađen i ovjeren od ovlaštenog projektanta.
Postupak provjere ispravnosti sustava, ako posebnim propisom nije drugačije određeno, sastoji se od:
– pregleda odobrene projektne dokumentacije,
– pregleda izvedenog stanja u odnosu na projektirano stanje,
– pregleda isprava o uporabljivosti pojedinih elemenata sustava propisanih posebnim propisima kao i isprava o provedenim ispitivanjima propisanih posebnim propisima (npr. tlačne probe),
– provjera stanja sredstva sustava te stanja i ispravnosti rada pojedinih elemenata sustava,
– provjera ispravnosti međusobnih veza pojedinih elemenata sustava (povezanost, nepropusnost, prohodnost i dr.),
– provjera ispravnosti glavnog i pomoćnih izvora napajanja sustava pogonskom energijom,
– provjera ispravnosti rada dijelova sustava koji djeluju u sprezi s drugim sustavima,
– provjera slijeda operacija kod aktiviranja sustava uključujući mogućnost blokade,
– provjera oznaka te indikacija i signalizacije stanja sustava uključujući i stanje kvara,
– mjerenje radnih karakteristika sustava (vremena, količine, protoci, koncentracije, kvaliteta, fizikalne osobine, jakost signala i dr.)
– provjera ručnog i automatskog aktiviranja sustava simuliranjem stvarnog događaja,
– provjere ispravnosti rada sustava u cjelini,
– drugih ispitivanja i provjera koji su neophodni za utvrđivanje ispravnosti sustava.
Provjera ispravnosti sustava obavlja se sukladno propisima i normama koji se odnose na sustav koji se provjerava.
Sukladno trenutno važećem Zakonu o zaštiti zraka svaki vlasnik ili korisnik nepokretnog izvora dužan je provoditi mjerenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz ispusta nepokretnog izvora. Pod pojmom nepokretnog izvora podrazumijevaju se postrojenja, tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i građevine iz kojih se kroz za to oblikovane ispuste ispuštaju onečišćujuće tvari u zrak. Ispusti mogu biti točkasti i difuzni.
Granične vrijednosti emisija onečišćujućih tvari u zrak propisane su Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora. Za postrojenja/tehnološke procese koji se javljaju u Republici Hrvatskoj u većini slučajeva točno su propisane onečišćujuće tvari koje je potrebno mjeriti, dok se za ostala postrojenja primjenjuju opće granične vrijednosti.
Pravna osoba koja obavlja mjerenja emisija onečišćujućih tvari mora posjedovati dozvolu Ministarstva zaštite okoliša i energetike (MZOE) koja se izdaje na temelju akreditiranih metoda od strane Hrvatske akreditacijske agencije (HAA) i dokaza o udovoljavanju u pogledu smještaja, opreme i ljudstva. Ispitni laboratorij Zavoda za unapređivanje sigurnosti d.d. posjeduje dozvolu MZOE.
Pregled češćih postrojenja na kojima se mjere emisije onečišćujućih tvari:
Uređaji za loženje (kotlovi, termogeni, plinske turbine) energetska postrojenja za proizvodnju toplinske ili električne energije
- Mali uređaji za loženje ≤ 1 MW toplinske snage
- Srednji uređaji za loženje >1 MW ≤ 50MW toplinske snage
- Veliki uređaji za loženje >50MW
Navedena podjela vrijedi neovisno o vrsti goriva koje se koristi kruto, tekuće, plinovito
Procesna postrojenja
- Asfaltne baze
- Sušare žitarica
- Aspiracijski sustavi
- Tunelske peći
- Peći za žarenje
- Lakirnice drvenih, metalnih i plastičnih površina
Pravilnik zaštite od požara (Članak 21. Zakona o zaštiti od požara)
Odluka o raspoređivanju djelatnika zaduženog za poslove zaštite od požara ili ugovor u kojem je to navedeno te Uvjerenje o položenom stručnom ispitu iz područja zaštite od požara, ako je ispit položio (Članak 20. Zakona o zaštiti od požara)
Zapisnik o ispitivanju vanjske i unutarnje hidrantske mreže (Članak 40. Zakona o zaštiti od požara - rok 1 godina)
Zapisnik o ispitivanju sustava za dojavu požara (Članak 40. Zakona o zaštiti od požara - rok 1 godina) i Knjiga održavanja sustava (Članak 32. Pravilnika o sustavima za dojavu požara) s upisanim održavanjem sustava dvaput godišnje (Članak 55. i 56. Pravilnika o sustavima za dojavu požara), uz centralu Plan uzbunjivanja, Plan sustava, upute za rad i održavanje sustava
Zapisnik o ispitivanju sustava za gašenje požara (Članak 40. Zakona o zaštiti od požara - rok 1 godina)
Zapisnik o ispitivanju sustava za detekciju prisutnosti zapaljivih plinova i para (Članak 40. Zakona o zaštiti od požara - rok 1 godina)
Uvjerenja svih radnika za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara (Članak 16. Zakona o zaštiti od požara i Pravilnik o programu i načinu osposobljavanja pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenja požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom)
Zapisnik o pregledu i ispitivanju panik ili sigurnosne rasvjete (Članak 38 i 40. Zakona o zaštiti od požara - rok 1 godina, osim za ugostiteljske objekte dvaput godišnje Članak 23. Pravilnika o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata)
Zapisnik o ispitivanju nepropusnosti plinske instalacije (Članak. 9. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima - jednom u pet godina; dok za plinske kotlove pojedinačne snage veće od 350 kW jednom godišnje sukladno Članku 73. Pravilnika o tehničkim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica)
Ispitni list o servisu plinske ložišne tehnike (plinski bojler, plinski bojleri i plinske peći (sukladno uputu proizvođača i jednom godišnje sukladno Članku 73. Pravilnika o tehničkim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica)
Ispitni list o servisiranju trošila na lož ulje (kotao na lož ulje, peć na lož ulje i dr. (sukladno uputi proizvođača)
Zapisnik o pregledu svih dimovodnih objekata (dimnjaka i dimovodnih kanala) za kotlovnice za kruto, tekuće i plinsko gorivo, te za plinske peći i kombi bojlere (sukladno odluci jedinice lokalne samouprave i Članku D.3.2.2. Tehničkog propisa za dimnjake u građevinama, prije puštanja u pogon odnosno prije ponovnog puštanja u pogon (više od 6 mjeseci), odnosno jednom godišnje)
Zapisnik o provjeri sustava za zaštitu od djelovanja munje na građevinama (Članak 33. Tehničkog propisa za sustave zaštite djelovanja munje na građevinama, rokovi sukladno prilogu C točka C.3.5, nakon rekonstrukcije odmah)
Zapisnik o pregledu električnih instalacija (Članak 33. Tehničkog propisa za niskonaponske električne instalacije, rokovi sukladno prilogu C točka C.3.2, za sve 4 godine, osim za stambene 15 godina, nakon rekonstrukcije odmah)
Zapisnik o pregledu ručnih tipkala za daljinsko isključenje električne energije (Članak 38. i 40. Zakona o zaštiti od požara - rok 1 godina)
Redoviti pregled vatrogasnih aparata (Članak 5. Pravilnika o održavanju i izboru vatrogasnih aparata - jednom u tri mjeseca)
Periodični pregled vatrogasnih aparata (Članak 7. Pravilnika o održavanju i izboru vatrogasnih aparata - jednom godišnje)
Evidencija o održavanju ventilacijskih sustava (Članak 27. Pravilnika o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata - jednom godišnje, prostorija za pripremu hrane svaka 3 mjeseca;
za sustave ogrjevnog učina preko 20 kW, i rashladnom učina preko 12 kW, sukladno Članku B.3.3. Tehničkog propisa o sustavima ventilacije, djelomične klimatizacije i klimatizacije zgrada obavlja se najmanje jednom godišnje.