Kontakt

Zaštita od buke

A/ Buka okoliša

A/1 Mjerenja

Mjerenje buke okoliša (akreditirani postupak po normi HRN ISO 1996-2:2017--Buka okoliša – Opis, mjerenje i ocjenjivanje buke okoliša – 2. dio: Određivanje razina zvučnog tlaka (ISO 1996-2:2017) uz primjenu norme HRN ISO 1996-1:2016 – 1. dio: Osnovne veličine i postupci ocjenjivanja (ISO 1996-1:2016))
Slika 1 - Primjer mjerenja buke okoliša
Mjerenje zvučna snage (akreditirani postupak po normi HRN EN ISO 3744:2011--Akustika – Određivanje razina zvučne snage i razina zvučne energije izvora buke mjerenjem zvučnog tlaka – Inženjerske metode za pretežno slobodno polje na reflektirajućoj ravnini (ISO 3744:2010; EN ISO 3744:2010))

Ostala akustička mjerenja:

Mjerenje zvučne snage po normi ISO 3746:2010-- Akustika – Određivanje razina zvučne snage i razina zvučne energije izvora buke mjerenjem zvučnog tlaka – Pregledna metoda za pretežno slobodno polje na reflektirajućoj ravnini
Mjerenje IN-SITU unesenog gušenja zidova za zaštitu od buke po normi HRN ISO 10847:2001—Akustika – Određivanje in-situ unesenog gušenja vanjskih zvučnih barijera svih vrsta (ISO 10847:1997)
Mjerenje refleksije zvuka zidova za zaštitu od buke po normi HRN CEN/TS 1793-5:2016 – Barijere za zaštitu od buke s cesta – Metoda ispitivanja za određivanje akustičkih svojstava --- 5. dio - Osnovne značajke – In situ vrijednosti refleksije zvuka pod izravnim utjecajem zvučnog polja (EN 1793-5:2016/AC:2018)
Barijere za zaštitu od buke s cesta – Metoda ispitivanja za određivanje akustičkih svojstava – 6. dio: Unutarnje značajke – In situ vrijednosti izolacije od vanjske buke u uvjetima neposrednog zvučnog polja (EN 1793-6:2018+A1:2021).
Slika 2 -Mjerenje unesenog gušenja zidova za zaštitu od buke
Slika 3 - Mjerenje refleksijskih svojstava zidova za zaštitu od buke

A/2 Akti

A/2-1 Strateške karte buke i akcijski planovi

Važećim Zakonom o zaštiti od buke utvrđuju se mjere u cilju izbjegavanja, sprječavanja ili smanjivanja štetnih učinaka na zdravlje ljudi koje uzrokuje buka u okolišu, uključujući smetanje bukom, osobito u vezi s:
utvrđivanjem izloženosti buci i to izradom karata buke na temelju metoda za ocjenjivanje buke u okolišu,
osiguravanjem dostupnosti podataka o buci okoliša i
izradom akcijskih planova koji se temelje na podacima korištenim u izradi karata buke.
Karta buke definirana je kao prikaz postojećih i predviđenih razina imisija buke na svim mjestima unutar promatranog područja, ovisno o jednom određenom ili svim izvorima buke, te kao takva predstavlja sastavni dio informacijskog sustava zaštite okoliša Republike Hrvatske i služi kao stručna podloga za izradu prostornih planova.
Na strateškim kartama buke moraju biti prikazane razine buke u suglasju s harmoniziranim indikatorima buke (Lden, Lday, Levening, Lnight) preko ukupnog broja stanovnika i/ili stanova izloženih buci određene razine.
Cilj izrade karte buke je postaviti sustav upravljanja bukom okoliša radi smanjivanja štetnog utjecaja previsokih razina buke okoliša na ljude.

Za postizanje ovog cilja obvezna je provedba ovih mjera:
Kartom buke potrebno je definirati i ocijeniti ukupnu izloženost građana buci okoliša.
Osigurati da podaci o izloženosti prekomjernoj buci i njenom štetnom učinku budu dostupni javnosti.
Usvojiti akcijske planove radi prevencije i snižavanja prekomjernih razina buke okoliša, gdje je kartom buke upozoreno na moguće štetne utjecaje buke na okoliš i zdravlje.
Temeljni razlozi za izradu karata buke:
karta buke daje preglednu sliku rasporeda i širenja buke u užoj i široj interesnoj zajednici kao i na lokalnoj i regionalnoj razini;
osigurava kvalitetnu i objektivnu informaciju stručnoj i ukupnoj javnosti o parametrima izloženosti i zagađenju okoliša bukom;
osigurava kvalitetnu i objektivnu informaciju stručnim službama za prostorno i prometno planiranje;
osigurava praćenje i uspoređivanje kao i trendove razina buke okoliša;
objektivizira i racionalizira ciljeve i mogućnosti smanjivanja razina buke;
ostvaruje temeljne uvjete za ocjenu mogućeg razvoja različitih djelatnosti u užoj i široj interesnoj zajednici kao i na lokalnoj i regionalnoj razini;
daje osnovne podatke za potrebe istraživanja i praćenja u području zaštite od buke, izloženosti buci, poremećajima vezanim za zdravstvene aspekte buke kao i razvoj novih oblika i mjera zaštite od buke.
Izrada karata buke rezultira:
proračunom krivulja jednakih razina buke za razdoblja dana (07,00 – 19,00), večeri (19,00 – 23,00) i noći (23,00 – 07,00) za cestovni, željeznički promet, industriju i sve kartezajedno.
grafičkim prikazom harmoniziranih inidikatora buke, Lday, Levening, Lnight i Lden za sve prije navedene proračune u traženom mjerilu.
proračunom izloženosti odnosno ugroženosti stanovništva od buke na promatranom području za sve prije navedene proračune.
stručnom podlogom za izradu prostorno planskih dokumentacija, odnosno konfliktno, kartom buke koja prikazuje prekoračenja buke u dB(A) stvarnog stanja u odnosu na planirane zone u gradovima (prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke s obzirom na vrstu izvora buke, vrijeme i mjesto nastanka).
Nakon izrađene karte buke dobiva se:
objektivna informacija o izloženosti buci, odnosno o zagađenju okoliša
podloga za akcijske planove smanjenja razina buke;
podloga za buduće izmjene i izdanja prostorno planske dokumentacije;
podloga za modele kvaltete zraka (podaci: dužina, širina, visina objekata, stupanj izgrađenosti);
podloga za prometne studije;
podloga za osunčanost (zasjenjenje)
znatno smanjenje troškova pri izradi navedenih studija zbog postojanja podloga;
Karta buke izrađuje se pomoću računalnih metoda proračuna emisije i širenja buke emitirane od poznatih izvora buke u geografskom prostoru poznatih karakteristika.

Gradovi koji imaju više od 100.000 stanovnika, vlasnici, odnosno koncesionari industrijskih područja, glavnih cesta, glavnih željezničkih pruga i glavnih zračnih luka obvezni su izraditi:
  1. strateške karte buke
  2. akcijske planove.
Strateške karte buke i akcijski planovi usklađuju se trajno s izmjenama u prostoru, a obvezno se obnavljaju svakih pet godina od dana izrade, odnosno od dana odobravanja.

A/2-2 Ostali akti:

Studije/Procjene utjecaja na okoliš
Stručne podloge glede zaštite od buke za dokumente prostornog uređenja svih razina i akata za njihovo provođenje
Projekt zaštite od buke (kao dio Glavnog/Arhitektonskog projekta)
Elaborati zaštite od buke (kao dio Glavnog/Arhitektonskog projekta)
Projektna rješenja smanjenja (sanacije) buke pojedinačnih izvora buke ili izloženih industrijskih postrojenja primjenom različitih mjera zvučne zaštite

A/3 Ostali poslovi

A/3-1 Snimanje (složenih) izvora buke akustičkom kamerom

Vizualizacija izvora zvuka je jedan od ključnih postupaka, vrlo bitan za inženjere koji se bave tehničkom akustikom. Postoje različite metode vizualizacije. Većina metoda razvijena je s ciljem vizualizacije specifičnih vrsta izvora zvuka u specifičnim vrstama akustičkog okoliša, u ograničenom frekvencijskom području.

Akustička je kamera uređaj koji omogućuje vizualizaciju zvučnog polja promatranog izvora zvuka na temelju Cross Spectral Beamforming metode. Pomoću kamere moguće je analizirati postojeće složene situacije u kojima postoji više (dijelova) izvora zvuka koji svojim istovremenim radom onemogućuju jednostavno utvrđivanje položaja dominantnog (dijela) izvora – elemenata koji najviše utječu na ukupnu razinu buke.

Moguća je i vizualizacija refleksija zvuka od čvrstih ploha. Akustičkom kamerom dobivaju se vizualni akustički prikazi iz kojih je moguće analizirati pojedinačne zvučne izvore ili djelove složenih izvora zvuka koji emitiraju najviše zvuka. Osnovni princip temelji se na preciznom mjerenju i izračunu specifičnih vremenskih kašnjenja zvučnih signala emitiranog zvuka od različitih izvora, u odnosu na mikrofone u nizu, postavljene na istom nosaču. Akustički se vizualni prikaz lokalne raspodjele zvučnog tlaka na definiranoj udaljenosti od izvora računa korištenjem akustičkih podataka svih istovremeno snimljenih mikrofonskih kanala. Razine se zvučnog tlaka prikazuju bojama, slično kao kod termovizijskog snimanja. Preklapanjem fotografije određene situacije i izračunate karte buke dobivaju se pouzdani podaci o položajima dominantnih izvora buke.

Dodatnim analizama spektara buke (uskopojasnih, tercnih, ..) te spektrograma utvrđuju se detaljne akustičke karakteristike svakog od izvora buke.

Akustičku je kameru moguće upotrebljavati u različitim područjima akustike i za različite namjene:
analizu širenja buke iz industrijskih i drugih kompleksnih postrojenja s više izvora buke koji istovremeno rade, s ciljem sanacije izvora buke ili analize budućeg stanja, a prije montaže novih izvora
identifikaciju izvora, utvrđivanje položaja izvora zvuka, kvantificiranje pojedinačnih izvora kod kompleksnih izvora zvuka
analizu izvora buke u smislu osiguranja kvalitete (proizvodnja) ili utvrđivanja uzroka kvara (održavanje) temeljem promjena akustičke emisije
utvrđivanje mjesta propuštanja zvuka na pregradnim stijenama (zvučna izolacija)
Slika 4 - Akustička kamera
Slika 5 - Rezultat snimanja akustičkom kamerom

A/3-2 Utvrđivanje smjera/prostornog položaja izvora buke SANSIC sustavom

Jedan od najvećih problema ocjenjivanja izmjerenih razina buke na nekom mjernom mjestu predstavlja slučaj kada više izvora buke emitiraju buku istovremeno - što je u naravi gotovo uvijek prisutna pojava.
Slika 6 - Sansic sustav za utvrđivanje položaja izvora buke
SANSIC mjernim sustavom za automatsku identifikaciju i klasifikaciju izvora buke moguće je utvrditi točan doprinos određenog izvora buke ukupnoj buci. Sustav je sastavljen od diferencijalnog polja mjernih mikrofona koji se postavlja na određeno mjerno mjesto (mjesto imisije) i čija je posebnost da izmjerene razine zvučnog tlaka karakterizira atributom smjera iz kojeg zvuk dopire. Na taj način dobivaju se rezultati ispitivanja usporedivi s klasičnim pristupom (mjerenja razina buke zvukomjerom), ali s dodatnim informacijama o usmjerenosti imisije buke. Na temelju navedenih informacija o usmjerenosti imisije, može se doći do podatka o smjeru iz kojeg je došao zvuk koji je tu imisijsku razinu izazvao. Na taj način moguće je precizno odrediti doprinos različitih izvora buke, odnosno zvučnih događaja ukupnoj buci (primjerice, razlikovanje doprinosa specifične i rezidualne buke u ukupnoj buci).
Slika 7 - Prikaz rezultata snimanja SANSIC sustavom
Rezultat ispitivanja SANSIC mjernim sustavom prikazuje se na lak i razumljiv način te za njegovo tumačenje i interpretaciju nisu potrebna posebna tehnička znanja i vještine. Na ortofoto snimci, polarni dijagram smjera imisijske buke prikazuje prostornu raspodjelu polja zvučnog tlaka za vrijeme ispitivanja. Polarni dijagram dobiva se statističkom analizom signala mikrofonskog niza kojom je moguće dobiti i izdvojiti najvažniju značajku za klasifikaciju događaja buke - otkriti smjer iz kojeg je zvuk došao.

A/3-3 Akustičko modeliranje - izrada proračuna širenja/predviđanja buke u okolišu pomoću specijaliziranih programskih paketa

Predviđanje budućeg stanja buke, primjerice nakon primjene mjera za snižavanje razina buke, može se izvesti na nekoliko načina. Inženjerskim zahtjevima za velikom točnošću i vjernošću modela, a ujedno i fleksibilnošću proračuna u potpunosti može udovoljiti jedino akustičko modeliranje.

Akustičko modeliranje je proces stvaranja virtualnog svijeta koji predstavlja stvarnu promatranu situaciju, a u kojem se simuliraju fizikalni uvjeti nastajanja, širenja i disipacije akustičke energije, odnosno zvuka. Ovakav model se zatim koristi za određivanje razina buke u stvarnoj situaciji.

Pomoću akustičkog modela simuliraju se uvjeti širenja zvuka na vanjskim prostorima uzimajući u obzir sve utjecajne faktore promatranog područja: stanje atmosfere, raspored i karakteristike objekta, lokalnu topografiju, karakteristike tla, meteorološke efekte i sl.

Cilj je izrade akustičkog modela određivanje imisionih razina buke na odabranim mjestima ocjenjivanja. Proces pouzdanog određivanja navedenih razina je podijeljen u 4 faze:
  1. određivanje akustičkih karakteristika promatrane lokacije
  2. izrada akustičkog modela postojećeg stanja
  3. kalibracija modela
  4. izrada konačnog akustičkog modela
ODREĐIVANJE AKUSTIČKIH KARAKTERISTIKA PROMATRANE LOKACIJE

U prvoj se fazi određuju svi relevantni faktori koji definiraju akustičke karakteristike okoline promatrane lokacije. Očevidom ili temeljem podataka iz raspoloživih baza podataka se utvrđuju karakteristike okolnog tla (tvrdo tlo – beton, asfalt; meko – travnata površina) kao i položaj i karakteristike objekata (zgrade s izvorima buke, stambene kuće standardnih karakteristika, pomoćni objekti). Konfiguracija terena se detaljno utvrđuje pomoću geodetskih podloga, te snimljenih podataka na terenu.

U svrhu utvrđivanja emisijskih karakteristika izvora buke očevidom i temeljem rezultata tehničkim mjerenja buke direktnim mjerenjem zvučnih snaga, mjerenjem zvučnog tlaka (na različitim udaljenostima od izvora buke) utvrđuje se tip svakog izvora buke (točkasti, linijski ili plošni) te njegova zvučna snaga (jednom od normiranih metoda, primjerice HRN EN ISO 3746, ili metodom reverzibilnog inženjeringa). Definira se i mreža točaka na kojima se obavlja rasterski izračun razina buke (standardno su točke izračuna na međusobnoj udaljenosti 2-5 m, što ovisi o veličini modela i zahtjevima za točnost modela, na visini 4 m iznad tla). Izračun se obavlja i na diskretnim točkama ispred bukom najugroženijih prostora ( primjerice, susjednih stambenih objekata) na kojima su obavljena i mjerenja razina buke.


IZRADA AKUSTIČKOG MODELA POSTOJEĆEG STANJA

Na temelju prikupljenih podataka iz prethodne faze i mjerenjima utvrđenih akustičkih karakteristika izvora buke izrađuje se akustički model i provodi simulacija postojećeg stanja. U preliminarni model promatrane situacije unose se svi relevantni podaci iz faze 1 i provodi proračun u diskretnim točkama - na mjestima ocjenjivanja buke, i na točkama mreže.

Rezultat modeliranja se daje u obliku grafičkog prikaza modela postojećeg stanja (rasterski prikaz) – moguće dati za svaki izvor zasebno te za sve izvore zajedno, te u tabličnom obliku s izračunatim ukupnim razinama buke na diskretnim točkama, te oktavnim razinama.


KALIBRACIJA MODELA

Kalibracija modela je slijedeća faza, i provodi se u cilju što točnijeg određivanja svih relevantnih faktora koji utječu na akustičke karakteristike promatrane lokacije u određenom trenutku. Time se postižu točniji rezultati pri simulaciji i općenito podiže pouzdanost modela u situacijama koje se ne mogu provjeriti mjerenjem (primjerice nakon provedbe mjera za snižavanje razina buke). Pri kalibraciji se uspoređuju rezultati simulacije (izračuna) s rezultatima obavljenih mjerenja i, u slučaju potrebe, podešavaju parametri koji imaju značajan utjecaj na izračunate ukupne razine buke, odnosno spektralne vrijednosti, kako bi se postiglo slaganje rezultata mjerenja i modeliranja unutar predviđene tolerancije.

Standardno se unaprijed definira tražena točnost modela, odnosno dopuštena tolerancija u iznosu od +-1 do -+3 dB na svakom mjernom mjestu/diskretnoj točki.


KONAČNI AKUSTIČKI MODEL

Idući korak u postupku je izrada konačnog akustičkog modela. Nakon, primjerice, odabira odgovarajućih mjera za zaštitu od buke i proračunavanja njihovog učinka – gušenja buke, podaci o gušenju buke izvora buke se unose u kalibrirani akustički model, te se obavlja ponovni izračun razina buke. Iteracijskim se postupkom optimiziraju mjere zvučne zaštite (uvažavajući nesigurnost postupka izračuna i modeliranja). Na taj se način osigurava primjena optimiziranih mjera zvučne zaštite, koje osiguravaju potrebno minimalno sniženje razina buke na mjestima imisije, kako bi iste bile unutar unaprijed definiranih vrijednosti.

Slika 8 - 3D prikaz - akustički model širenja buke u okolišu

B/ Zvučna izolacija

B/1 Mjerenja

Mjerenja zračne zvučna izolacije između prostorija (akreditirani postupak po normi HRN EN ISO 16283-1:2014 – Akustika - Terensko mjerenje zvučne izolacije u zgradama i građevnih dijelova zgrade – 1. dio: Zračna zvučna izolacija (ISO 16283-1:2014; EN ISO 16283-1:2014) + Amandman HRN ISO 16283-1:2018/A1 (ISO 16283-1:2014/Amd 1:2017; EN ISO 16283-1:2014/A1:2017), uz primjenu norme HRN EN ISO 717-1:2021 Akustika – Određivanje jednobrojne vrijednosti zvučne izolacije zgrada i građevnih dijelova zgrade – 1. dio: Zračna zvučna izolacija (ISO 717-1:2020; EN ISO 717-1:2020))
mjerenje zračne zvučne izolacije pregradnih zidova
mjerenje zračne zvučna izolacije međukatnih konstrukcija
mjerenje zračne zvučne izolacije ugrađenih vrata (radi usporedbe zvučne izolacije vrata u ugrađenom stanju i projektiranih vrijednosti i/ili vrijednosti utvrđenih laboratorijskim ispitivanjima
Slika 9 - Postav mjernih instrumenata prilikom mjerenja zračne zvučne izolacije
Mjerenje udarne zvučne izolacije međukatnih konstrukcija (akreditirani postupak po normi 16283-2:2020 – Akustika - Terensko mjerenje zvučne izolacije u zgradama i građevnih dijelova zgrade – 2. dio: Udarna zvučna izolacija (ISO 16283-2:2020; EN ISO 16283-2:2020) uz primjenu norme HRN EN ISO 717-2:2021 Akustika – Određivanje jednobrojne vrijednosti zvučne izolacije zgrada i građevnih dijelova zgrade – 2. dio: Udarna zvučna izolacija (ISO 717-2:2020; EN ISO 717-2:2020))
mjerenje udarne zvučne izolacije s poda predajne prostorije (sobe, hodnici, terase, kupaonice) prema prostorijama ispod, pored i iznad predajne prostorije
Mjerenje zvučne izolacije fasadnih elemenata i fasada (akreditirani postupak po normi 16283-3:2016 – Akustika - Terensko mjerenje zvučne izolacije u zgradama i građevnih dijelova zgrade – 3. dio: Zvučna izolacija fasada (ISO 16283-3:2016; EN ISO 16283-3:2016) uz primjenu norme HRN EN ISO 717-1:2021 Akustika – Određivanje jednobrojne vrijednosti zvučne izolacije zgrada i građevnih dijelova zgrade – 1. dio: Zračna zvučna izolacija (ISO 717-1:2020; EN ISO 717-1:2020))
mjerenje zračne zvučne izolacije fasadnih elemenata u ugrađenom stanju (prozora i vrata)
mjerenje zračne zvučne izolacije čitavih fasada
Mjerenje vremena odjeka (reverberacije) u prostorijama (postupak prema normama HRN EN ISO 3382-1:2010 – Akustika – Mjerenje akustičkih parametara prostorija – 1.dio: Prostori izvođenja (ISO 3382-1:2009; EN ISO 3382-1:2009) te HRN EN ISO 3382-2:2010 – Akustika – Mjerenje akustičkih parametara prostorija – 2.dio: Vrijeme odjeka u običnim prostorijama (ISO 3382-2:2008+Cor 1:2009; EN ISO 3382-2:2008+AC:2009):
mjerenje vremena odjeka u običnim prostorijama
mjerenje vremena odjeka u prostorijama za izvođenje
mjerenje vremena odjeka u otvorenim (open space) prostorijama
Mjerenje razlike A-razina kod ugostiteljskih objekata koji rade noću, a građevinski su odvojeni od bukom ugroženih stambenih prostora (postupak prema propisima i normama - Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od buke (Narodne novine broj 91/07), HRN ISO 1996-2:2017 – Opis, mjerenje i ocjenjivanje buke okoliša – 2. dio: Određivanje razina zvučnog tlaka (ISO 1996-2:2017)

Člankom 13. st. 4. Pravilnika o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od buke određeno je da kada se djelatnost i štićeni prostor ne nalaze u istoj građevini, i kada građevine nisu međusobno konstruktivno povezane, a radi se o ugostiteljskoj djelatnosti, potreban je dokaz o ispunjavanju provedenih mjera za zaštitu od buke mjerenjem buke i razlike A-vrednovanih razina. Mjerenje razlike A-vrednovanih razina obavlja se između prostora/prostorija ugostiteljskog objekta i vanjskog prostora 0,5 m ispred otvorenih vanjskih otvora najugroženijih zatvorenih boravišnih prostora, s time da se mjerenje obavlja pri otvorenim prozorima i vratima na ugostiteljskom objektu, ukoliko ugostiteljski objekt nema ulazni pretprostor i prozori se mogu otvarati. Ukoliko ugostiteljski objekt ima ulazni pretprostor mjerenje se obavlja uz naizmjenično otvaranje prvih i drugih vrata ulaznog pretprostora, a za ocjenjivanje se uzima lošiji (nepovoljniji) rezultat.

Kako norma HRN U.J6.201 (iako je HRN U.J6.201 od strane DZM stavljena izvan snage, u nedostatku drugog propisa ista se primjenjuje do donošenja novog propisa) ne sadržava tehnički zahtjev za minimalne vrijednosti razlika A-vrednovanih razina kao mjere zračne zvučne izolacije, ovlaštena pravna osoba ne može navesti ocjenu da li je izmjerena razlika A-vrednovanih razina sukladna postavljenim akustičkim zahtjevima, ali će izmjerene vrijednosti sanitarnom inspektoru pomoći pri donošenju konačne odluke o tome jesu li ili nisu provedene mjere za zaštitu od buke.

Iako je od donošenja Naputka Ministarstva zdravstva, KLASA: 011-01/98-01/0044, URBROJ: 534-04-17-98/001 od 25.3.1998. u kojem su definirani akustički zahtjevi minimalno potrebnih razlika A-vrednovanih razina, došlo do promjena Zakona o zaštiti od buke, isti se u nedostatku drugog propisa koji definira akustičke zahtjeve može uzeti kao orijentir za ocjenjivanje sukladnosti.

B/2 Akti

Glavni projekt zaštite od buke
Elaborat zaštite od buke

Projektna rješenja

    • izračun vrijednosti zračne zvučne izolacije pregrada
    • izračun vrijednosti udarne zvučne izolacije metalnih konstrukcija
    • izračun apsorpcijskih svojstava prostorija s ciljem smanjenja zračne komponente buke na udaljenostima od izvora većim od akustičkog polumjera prostorije
    • optimizacija prostorne akustike prostorija posebne namjene specijaliziranim programskim paketima
Slika 10 - 3D prikaz razina zvučnog tlaka u prostoriji
Slika 11 - Prikaz izračunatih razina zvučnog tlaka u prostoriji uz primjenu mjera za optimizaciju prostorne akustike
Apsorpcijskom obradom nekog prostora snizuje se samo razina reflektiranog (difuznog) zvuka, što znači zvuka na nekoj većoj udaljenosti od izvora (većoj od tzv. akustičkog polumjera prostorije), gdje je dominantno polje reflektiranog zvuka.

Tri su osnovna tipa apsorpcijskih konstrukcija:

slojevi od poroznog materijala za srednje i više frekvencije,
membranski apsorberi za niže frekvencije,
Helmholtzovi rezonatori za vrlo uske frekvencijske pojase.

Apsorpcija prostorije nije izravno mjeriva, već se kao mjera apsorpcije prostorije rabi vrijeme odjeka (reverberacije) Tr u prostoriji. Vrijeme odjeka je vrijeme potrebno da se razina zvučnoga tlaka u prostoriji za zvuk određene frekvencije ili frekvencijskog pojasa snizi za 60 dB nakon što je zvučni izvor prestao zračiti zvuk.

C/ Buka na radu

Problem buke poznat je još od početaka industrijske revolucije. Sposobnost registriranja zvukova bitna je osjetilna funkcija čovjeka, važna za komunikaciju i opstanak. Međutim, svi zvukovi nisu poželjni ili ugodni. Nepoželjni zvukovi na koje se uglavnom odnosi izraz buka, mogu uzrokovati smetnje pri radu ili oštećenje sluha.
Prema tome, sa stajališta radnika buka je bilo koji oblik neželjenog zvuka koji nastaje zbog ljudskih aktivnosti u radnoj okolini, najčešće uzrokovana radom strojeva.
Djelovanje je buke na prosječnog čovjeka dvojako, ovisno o razinama buke kojima je izložen i to:
pri izloženosti razinama buke od 85 dB(A) ili više tijekom dužeg vremena izlaganja dolazi do oštećenja sluha zdravog uha; navedene razine postižu se uglavnom na bučnim radnim mjestima ili prilikom bavljenja nekim bučnim hobijem ili sportom (streljaštvo i sl.), a u novije doba takvim su razinama izloženi posjetitelji i radnici u disko klubovima; posljedica je navedenog ireverzibilni gubitak sluha
ekstraauralne posljedice djelovanja buke na čovjeka kada je čovjek izložen razinama buke nižim od 85 dB(A); u to su područje svrstane sve reakcije čovjeka na buku izvan slušnog sustava; u takvim je slučajevima dokazano djelovanje buke na neuralno, vegetativno, hormonalno ili psihičko područje čovjeka; reakcije čovjeka na buku jednake su onima kako organizam reagira na strah; psihičko djelovanje buke je danas u središtu pažnje ponajprije ono koje se doživljava emocionalno negativno jer dovodi do snažnih vegetativnih reakcija, a to znači dobro psihičko osjećanje; psihičko djelovanje buke manje ovisi o razini buke, a više o konkretnoj situaciji, prethodnom iskustvu i stavu prema onom koji pravi buku; negativno emocionalno doživljena buka smatra se opasnom po zdravlje; čovjek se na buku ne može priviknuti; posebice štetno po zdravlje je smetanje sna bukom.

C/1 Mjerenja buke i određivanje izloženosti radnika buci

Mjerenje buke na radu i određivanje osobne izloženosti radnika buci (akreditirani postupak po normi HR EN ISO 9612:2010)
mjerenje buke zvukomjerima kod organizacijski jednostavnijih situacija (dobro definirani poslovi i vremena izlaganja buci)
mjerenja buke osobnim dozimetrima (kod radnika kod kojih nije moguće jednostavno definirati poslove i vremena izlaganja – primjerice radnici na održavanju, obavljaju se višekratno ponavljajuća cjelodnevna mjerenja

Izrada karata buke pogona temeljem obavljenih mjerenja buke na točkama mreže; temeljem izrađenih karata buke moguće je:

  • Utvrđivanje osobne izloženosti radnika buci u postojećim situacijama, uz prethodno definiranje mjesta rada svakog od radnika i njihovih vremena izlaganja buci; navedeni pristup omogućava primjenu organizacijskih mjera za smanjenje osobne izloženosti radnika – zamjenom mjesta rada radnika tijekom radnog vremena i/ili smanjenjem vremena izlaganja radnika na bučnim radnim mjestima
  • Utvrđivanje buduće osobne izloženosti radnika buci u novim situacijama nakon planiranih izmjena u tehnološkim procesima (primjerice, zbog dodavanja novog izvora buke – stroja – u proizvodni pogon) ili primjene mjera zvučne zaštite na strojevima (primjerice, oklapanje strojeva) ili zgradama proizvodnih pogona (primjerice, postavljanje apsorpcijskih visećih panela na strop proizvodnog pogona)
  • Optimizaciju pri odabiru mjesta postavljanja i podešavanju režima rada (razine emisije) uređaja za davanje zvučnih signala upozorenja u pogonima
Slika 11 - Prikaz razina zvučnog tlaka u proizvodnom postrojenju - karta buke

C/2 Akti

Izrada Procjena rizika za poslove kojima su radnici izloženi povišenim razinama
Izrada Elaborata zaštite od na radu – dio zaštite od buke
Izrada projektnih rješenja za smanjivanje izlaganja radnika buci na radu
Izrada izračuna za primjenu optimizirane OZS za zaštitu sluha kod radnika izloženih povišenim razinama buke
Izrada Elaborata o postavljanju znakova sigurnosti i upozorenja za zaštitu od buke temeljem prethodno obavljenih mjerenja buke

D/ Umjeravanje

Umjerni laboratorij

Kontaktirajte nas

Za sva pitanja i narudžbe obratite nam se s povjerenjem.
Zavod za unapređivanje sigurnosti d.d. specijalizirana je tvrtka za pružanje usluga zaštite na radu, zaštite od požara, zaštite okoliša i civilne zaštite.
Kontaktirajte nas

Radno vrijeme:

Ponedjeljak - petak
07:00 - 15:00

Copyright © 2024. | Zavod za unapređivanje sigurnosti d.d.

apartmentenvelopecross linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram